Linux svakim danom sve više dolazi na kućna računala. Korisnici su navikli na jednostavno korištenje svega pa su im neke stvari na linuxu teške. U ranim danima linux je služio kao eksperimentalni sustav koji su koristili studenti, hakeri, programeri i općenito ljudi jako orjentirani na rad s kompjutorima. Nije bilo šire komercijalne upotrebe. To se promjenilo sa nastankom Apache web servera, koji je zajedno sa linuxom pružio pouzdano i besplatno rješenje za tjeranje velikog broja web stranica. Napredovanje linuxa na desktopu ide puno sporije te je linux još uvijek rijetka pojava na kućnim i uredskim kompjutorima. Ipak, s vremenom je nastalo mnogo programa za linux (ali i ostale UNIXe) za razne svrhe: uredski paketi, web, razmjena datoteka i mail, PDF, gledanje i manipulaciju slikama, multimedija, prženje CD/DVDa te mnogi specijalizirani programi. Može se reći da danas za linux postoje svi potrebni programi za prosječnog kućnog i uredskog korisnika koji se ne igra previše i ne koristi svoj kompjutor za visoko
Prednosti Linuxa u usporedbi sa Windowsima su sve ono što jedan operativni sustav mora imati: stabilnost, sigurnost te mogućnost multitaskinga bez drastičnog usporavanja sustava. Najveći nedostatak upotrebe linuxa je slaba podržanost od strane informatičke industrije, za što se često krivi i sami programeri koji rade na linuxu (zbog divljanja u razvoju i istjerivanja nekih svojih principa). Posljedica toga je to što drajveri za egzotični hardver nikad nisu napravljeni, a tu je i veliki nedostatak profesionalnog softvera i igrica.Što se sigurnosti tiče, dovoljno je reći da virusi, spyware i adware na linuxu praktički ne postoje, a osim toga osnovni dizajn linuxa je napravljen tako da otežava ozbiljne upade u sustav.Prodor linuxa na desktop usporava činjenica da se igre uglavnom ne rade za linux, kao ni mnogi profesionalni programi, jer se korisnici linuxa ne doživljavaju kao tržište. Tu su i mnoge predrasude. Drugi veliki problem je prilično zatvorena i prema početnicima neprijateljski nastrojena linux zajednica. Osim pogrešnog stava prema početnicima, linux zajednica teško surađuje i sa velikim komercijalnim tvrtkama koje bi itekako mogle pomoći u podršci i širenju linuxa. Za to su zaslužni ekstremni stavovi po pitanju slobodnog softvera, kao i postojanje velikog broja distribucija (vidi dolje) i manjak standarda.
